Premijerno u Podgorici biće izvedena 25.aprila u sali DODEST, od 20 sati predstava “Sladoled” nastala u koprodukciji GMR d.o.o Beograd i Narodnog pozorišta iz Niša.
Predstava je rađena po tekstu Mire Gavrana, najizvođenijeg dramskog pisca Evrope. U njoj igraju Ivana Nedović, u ulozi majke i Nađa Nedović Tekinder, koja glumi ćerku, a režiju potpisuje Spasoje Ž. Milovanović.
“Sladoled” je komedija o životu i iz života koji svaka gledateljka i svaki gledalac poznaje. Uzbudljivo, duhovito i uverljivo predstava prati sudbinu majke i ćerke – od dana ćerkinog polaska u vrtić i majčinog prvog dana na poslu, pa sve do dana u staračkom domu. Jedna za drugom nižu se scene o ljubavi, ženama, muškarcima, porodici, djeci…
Ulaznice se po cijeni od 5 eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a od 9 do 20 sati, za rezervaciju pozovite broj 020 664 237.
Dobro došli!
U okviru revije „Svjetska književnost na filmu“ koju sedmu godinu zaredom organizujemo povodom obilježavanja „Svjetskog dana knjige“ prikazaćemo tradicionalno filmove nastale na osnovu reprezentativnih književnih djela.
Revija će biti održana od 15. do 18.aprila u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
Film nastao po istoimenom romanu Trumana Kapotea “Hladnokrvno ubistvo” (1967) koji govori o besmislenom četvorostrukom ubistvu članova porodice Klater 1959. u gradiću Holkombu (SAD) otvoriće reviju u poneđeljak, 15.aprila.
Drama Džona Frankenhajmera “Hod po ivici“ (1970) o aferi šerifa malog grada koji revnosno slijedi zakon obilježiće utorak, 16.april.
Projekcija filma „Nikad nisam pjevao svom ocu“ (1970) Gilberta Kejtsa o sredovječnom udovcu koji pokušava unijeti promjene u svoj život planirana je za srijedu, 17.april.
Reviju će u četvrtak, 18.aprila zatvoriti biografski film “Capote“ (2005) koji prati pisca i novinara Trumana Kapotea tokom istrage ubistva porodice Klater.
Ulaz je besplatan.
Dobro došli!
Nevladina organizacija “9.decembar” u saradnji sa KIC-om “Budo Tomović” prirediće humanitarnu izložbu fotografija “Alternativne ljepote Crne Gore”.
Izložbu će u poneđeljak, 15.aprila u izložbenom holu KIC-a u 19 sati otvoriti naša proslavljena rukometašica Marija Jovanović čiji radovi su takođe dio postavke.
Fotografije izrađene na canvas platnu prikazaće samo neke od čudesnih predjela Crne Gore. Tokom trajanja izložbe biće postavljena kutija za prikupljanje pomoći ugroženim porodicama, a svi zainteresovani imaće mogućnost da otkupe/rezervišu fotografije.
U petak, 12. aprila u 19h, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ biće promovisana knjiga ”Njegoš, haos i preobražaj društva”
„Autor knjige „Njegoš haos i preobražaj društva“ Dragoljub Dragan Šarović, zagovara proces duhovnog preobražaja društva kao nužnost koja svoje uporište ima u kulturi, ali i u bogatoj tradiciji Crnogoraca. Inspirativno vrelo sa kojeg se napajao iskonskom snagom i slobodoumnim idejama gorštaka i junaka, autor je spoznao u književnim djelima crnogorskog vladike i vladara Petra II Petrovića Njegoša, istorijskom spoju dramske strukture Gorski vijenac i filozofsko-religioznom spjevu Luča mikrokozma. Navedena djela su ne samo Njegošev, nego i crnogorski duhovni kapital kojim vlada, kako pisac ove knjige predstavlja, poetizovano jedinstvo dva vječno suprotstavljena kosmosa-mikrokosmosa, odnosno čovjeka koji kroz suprotstavljenosti u sebi bitiše u makrokosmosu, ili vaseljeni i njenoj beskonačnosti.
Na neobičan način autor povezuje antičku filozofiju, religiju, književnost sa prirodnim naukama: matematikom, fizikom, termodinamikom kao jedinstveno poimanje materijalnog i duhovnog, ali sa prirodnjačkim uplivom u Njegoševo djelo u kojem je klica ljudskog bitisanja u duhovnoj supstanci. Vođen Njegoševom kosmogonijom, pisac ovom knjigom postavlja izazove teoriji haosa, i čitaocu, i vremenu i entropiji kao mjeri haosa, i matematici, i fizici, i sociologiji, i religiji, i psihologiji i književnoj umjetnosti. Takođe postavlja temelje drugačijem pogledu na upravljanje opominjući učesnike tog procesa da ne smiju zaboraviti nasljeđe nacionalne prošlosti sadržano u čojstvu i junaštvu, odnosno kako autor kaže viteštvu, ali ni djelovati bez vizije konkretnog cilja u budućnosti.
Stoga je on ovu knjigu sačinio iz želje i ubjeđenja da može barem malo da doprinese zaživljavanju i preobražaju kulture utemeljene na tradiciji, moralu i etici Crnogoraca i ukupnoj svijesti njihovog društvenog bića. Motivaciju temelji na osamnaest principa proisteklih iz Njegoševe stvaralačke imaginacije, od kojih su devet principi preobražaja društva, a drugih devet su ideje vodilje za njihovu primjenu. Klica navedenih principa je, prema autorovom kazivanju, u stihu: I cijeli ovi besporeci po poretku nekome sljeduju koji je preuzeo iz filozofsko-religioznog spjeva, Luča mikrokozma, a kojim se izražava suština teorije haosa.“ izvod iz predgovora Irene Ivanović.
U četvrtak, 11. aprila u 20h, u Velikoj sali Kulturno – infromativnog centra „Budo Tomović“ održaće se humanitarni koncert pod nazivom „Pomozimo Branu“.
Sva prikupljena sredstva biće proslijeđena za liječenje 28-godišnjeg Beranca Brana Kikovića kojem je hitno potrebna transplatacija bubrega. Inicijativu za organizovanje koncerta pokrenula je Milka Kiković, a uz podršku Glavnog grada i KIC-a „Budo Tomovic“, kao i crnogorskih vokalnih umjetnika koji će nastupiti te večeri: Baneta Nedovića, Raja Simonovića, Dragice Dace Bojanić, Saše Miranovića, Aleksandre Keković i Tijane Tasić. Voditelj programa je Jovan Brajković.
Cijena ulaznice je 3 eura, a za sve informacije pozovite broj +382 68 067 440.
Sredstva za pomoć se mogu donirati i na žiro račun: 535 – 1500200026230 – 24, Prva banka.
Organizatori poručuju – Pokažimo humanost, jer naše malo nekome znači puno!
Humanitarni koncert pod nazivom ”Pomozimo Branu” biće organizovan u velikoj sali Kulturno – infromativnog centra ”Budo Tomović” u četvrtak 11. aprila sa početkom u 20h.
Sva prikupljena sredstva biće proslijeđena za liječenje 28godišnjeg Brana Kikovića kojem je hitno potrebna transplatacija bubrega. Inicijativu za organizovanje koncerta pokrenula je Milka Kiković a uz podršku KIC-a, kao i crnogorskih vokalnih umjetnika koji će nastupiti te večeri: Baneta Nedovića, Raja Simonovića, Dragice Dace Bojanić, Saše Miranovića, Aleksandre Keković i Tijane Tasić.
Voditelj programa je Jovan Brajković.
Cijena ulaznice je 3 eura, a za sve informacije pozovite broj 068 067 440.
Sredstva za pomoć se mogu donirati i na žiro račun 535 – 1500200026230 – 24, Prva banka.
Pokažimo humanost , jer naše malo nekome znači puno!
Dobro došli!
JU Umjetnička škola osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja za talente „Andre Navara“ i Muzička škola iz Bijelog Polja imaju dugogodišnju, dobru saradnju.
Saradnja se nastavlja kroz zajednički koncert pod nazivom „Note nas spajaju“ koji će biti održan u srijedu, 10.aprila u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ od 19 sati.
Muzičke škole predstaviće se sa najboljim učenicima, koji će učestvovati i na predstojećem 46. Muzičkom festivalu mladih Crne Gore. Izvodiće djela: Šuberta, Baha, Vivaldija, Mocarta, Betovena, Sen-Sansa.
U programu će učestvovati Hor Osnovne muzičke škole Bijelo Polje, Orkestar Srednje muzičke škole „Andre Navara“, solisti na klaviru, violini, harmonici, gitari, kao i kamerni ansambli.
Ulaz je besplatan.
Dobro došli!
Demokratski romski centar iz Podgorice u čast Svjetskog dana Roma organizovaće u saradnji sa KIC-om „Budo Tomović“ otvaranje izložbe radova Slobodana Boba Lalovića i Ivana Toskića.
U poneđeljak, 8.aprila u izložbenom holu KIC-a izložbu će otvoriti publicista Dragan Popadić u 18:30 i trajaće do 14.aprila.
Nakon zvaničnog otvaranja izložbe u Multimedijalnoj sali KIC-a od 19 sati književno veče prirediće Ivan Toskić.
Slobodan Bobo Lalović je rođen u Podgorici 1976.godine. Završio je Osnovnu školu “Musa Burzan” i Srednju školu “Marko Radević”. Studirao je na Građevinskom i Pravnom fakultetu u Podgorici. Njegovo zanimanje za strip je počelo veoma rano, u predškolskom uzrastu je čitajući stripove pokušavao i da ih nacrta. Prvi kompletan strip je nacrtao u šestom razredu Osnovne škole, a u osmom razredu je imao svog junaka po imenu Jerry Brinner i o njemu je nacrtao strip u tom periodu. U srednjoj školi je nacrtao strip “Vlahone” u kojem je glavni junak bio njegov profesor matematike. Kao srednjoškolac 1995. učestovao na takmičenju gdje je svoju školu predstavljao iz predmeta Slobodoručno crtanje i likovna umjetnost. Od 2015. godine redovni je učesnik na Balkanskim smotrama stripa (Beograd, Kragujevački pobednik, Leskovačka škola stripa, Balkansko prvenstvo u Makedoniji) i na tim skupovima je učesnik na kolektivnim izložbama na kojima su zastupljeni balkanski strip stvaraoci. Prije par godina je radio ilustracije za neki manje poznati magazin iz Francuske. Njegovi radovi u formi kratkog stripa su objavljeni u Hrvatskoj, strip-magazin StripOs iz Osijeka i u Beogradu, Helly Cherry Web Magazine.
Povodom Svjetskog dana Roma planira da nacrta dvadeset i dva crteža na temu života romskog naroda u Crnoj Gori. Smatra se dovoljno kompetentnim za tako nešto jer je dobar dio svog života proveo upravo pored Roma na pijaci gdje je prodavao pomažući ocu, a i danas to radi kad ima vremena. Živi i radi u Podgorici.
Ivan Toskić je rođen 1959.godine u Pirotu. Osnovnu školu je završio u Beloj Palanci, a Srednju elektrotehničku školu i Mašinski fakultet u Nišu. Od 2000.godine živi i radi u Crnoj Gori gdje je postao direktor prve romske nevladine organizacije „Demokratski romski centar“. Organizacija na čijem je čelu realizovala je mnogo projekata iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja, poboljšanja zdravstvenog položaja Roma, informisanja. Bio je urednik i voditelj radijskih emisija na Radiju Antena M, Radiju Cetinje, Radiju Svetigora, a radio je i uređivao televizijske emisije pod nazivom „Romi govore“ na televiziji „Vijesti“. Od 2013. urednik je radijske emisije na radiju Tivat „Trag duše“. Autor je knjige „Stari zanati Roma u Crnoj Gori“, zatim knjige poezije “Trag duše” i “Donesi mi na poklon sunčan dan”, a zajedno sa direktorom radija Tivat Draganom Popadićem i prve zbirke poezije za djecu na romskom i crnogorskom jeziku „Što se mjesec ne bi jeo“. Bavi se slikarstvom i dosad je imao tri samostalne izložbe u Tivtu, Nikšiću i Cetinju.
Dobro došli!
Nevladino udruženje Centar za kulturu Bihor objavilo je zbirku priča „Bihorske sumnje“ koja će biti predstavljena u srijedu, 10.aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 19:30.
O knjizi će govoriti: Nada Bukilić, Rebeka Čilović, Selma Rastoder, Bogić Rakočević i Mirsad Rastoder.
„Bihorske sumnje“ sedmi je zbornik priča sa Festivala Zavičajne staze koji od 2008.godine u Petnjici okuplja istaknute i talentovane stvaraoce. Ovaj zbornik sadrži 32 priče autora iz Crne Gore i regiona.
Žiri u sastavu akademik Zuvdija Hodžić (Podgorica), prof dr Sofija Kalezić (Cetinje) i književnik Elvedin Nezirović (Mostar), odabrao je 32 rukopisa pristigla na konkurs za priču inspirisanu Bihorom. 32 rukopisa čine cjelinu o ljudskim sudbinama koje povezije Bihor, ali i uopšteno zavičaj kao važna odrednica svakog čovjeka.
“Priče odišu uspjelim pripovijedanjem, sposobnošću autora za uočavanjem detalja koji su indikativni za rasplet ostvarenja, uvjerljivim dijalozima i pouzdanom psihomentalnom karakterizacijom junaka. Vokabular ovih ostvarenja je sočan, ispunjen tuđicama različitog porijekla, u najvećoj mjeri orijentalizama, mada autorsko pripovijedanje sadrži i veliki broj arhaizama, lokalizama, onomatopeizama, što jezik priča čini živopisnim i autentičnim. Atmosfera je uspjelo dočarana, pa slike života u bihorskom kraju, u kojem je život bio veoma težak i lijep istovremeno, na živ i slikovit način promiču pred čitaočevim očima, izazivajući u njemu dubok receptivni doživljaj. Tekstovi su uglavnom književno sadržajni, stilski izražajni, impregnirani koloritom Bihora, njegovim pejzažima, interesantnim sudbinama ljudi i njihovim karakterističnim jezikom. Knjiga predstavlja jedinstvenu priliku da se učesnici i čitaoci kojima kultura i tradicija sjevera Crne Gore do sada nije bila toliko bliska i poznata, na originalan i autentičan način, koji će pamtiti duže nego sve udžbenike istorije koje su do sada imali u rukama – kroz ove priče upoznaju sa njenim značajem i vrijednostima”, navodi se u obrazloženju žirija.
“Sumnjam da pričama u ovoj knjizi treba ikakva prethodnica. Ipak, hajde da im nađemo zajednički imenilac, a priče će vam same otkriti najmanje tridesetak razloga za preispitivanje i traganje po prašnjavim stazama života. Sve zarad prirodnijeg opstanka u vrtlogu strijepnji i isčekivanja treptaja radosti u njegovom beskrajnom i zaglušujućem ubrzanju. Naravno, pod uslovom da ne sumnjate samo u sebe i svoje najbliže, već i u one koji imaju moć, silu i obraz “penčtiran” ka’ zimska čizma, pa ne osjećju kako se mali žvot grč, koprca i propinje; ponekad se, i iznenada, kao talas uzdiže i sjedinjuje u pouku za sva vremena. Ko tu pouku na vrijeme shvati, znaće da zaobiđe šporkavu sudbinu”, napisao je u uvodu urednik Festivala Mirsad Rastoder.
Recezent Bogić Rakočević je ukazao na pojavljivanje zavičaja kao književne odrednice kroz priče.
“Ovaj izbor priča čitaocu omogućava uvid u jedno od književnih polja na kojem obitava zavičaj sa svim svojim posebnostima, ali i osobinama svijeta uronjenog u vrijeme koje predstavlja vječiti usud, i koje ga oblikuje i formira shodno spletu istorijskih, kulturoloških i drugih vrijednosti. Zavičaj se ovdje manifestuje ne samo kao realna odrednica, već- kroz festival kratke priče – postaje i relevantna književna odrenica”, pojasnio je Rakočević.
“Knjiga „Bihorske sumnje“nosi sa sobom, prije svega, žvi govor i to je jedan od značjnijih kvaliteta. Neko je rekao da je knjiga bez živog jezika kao kuća od stiropora. Ako to uzmemo u obzir, knjiga „Bihorske sumnje“ je tvrda i postojana građevina. Ako se još uz to doda da većina priča u njoj sadrži elemente zapovijesti i etičke impresivnosti, te da potvrđuju da su prostor i vrijeme vječiti i neuništivi atributi, ova knjiga postavlja pitanje šta je čovjek. To znači da se priče u ovoj knjizi bave čovjekom, moralom i onom osnovnom karakteristikom crnogorskih prostora – čovječnošću. Na taj načn autori sugerišu da bi svijet trebalo da bude bolji, a da je knjižvnost zadužna da ukaže na određne falinke”, zapisao je o zborniku priča književnik Kemal Musić.
Knjiga je dio projekta “Bihorske sumnje i Art Kazivar” koji se realizuje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.
Dobro došli!
