Kulturno – informativni centar ”Budo Tomović” vas sa zadovoljstvom poziva na promociju zbirke pjesama Milana Gajića koja će se održati u Multimedijalnoj sali KIC “Budo Tomović” u Podgorici 14. maja u 20h.
Moderator programa će biti poznato TV lice Dušica Vugdelić, a pjesme će recitovati glumac Danilo Čelebić, član Crnogorskog narodnog pozorišta. Gošća večeri je vokalna umjetnica Tamara Pavicević koja će pjesmom obojiti promociju.
Idila se u snu snila najavljuje nesebično davanje i poziva na pomirenje, uskraćuje loše misli i nagoni na otkrivanje suštine bitisanja.
Idila je otkriće svakodnevne radosti i ispunjenost sitnicama koje prevazilaze svaku prepotentnu pretpostavku da je život ono što prolazi mimo nas.
Idila upravo ukazuje na to da je život momenat ispunjen ljubavlju.
Momenat samospoznaje i zagrljaj koji otklanja strah.
Nadamo se da ćete upiti svaku strofu idiličnih stihova i da ćete osjetiti svaku riječ kako nadilazi prošlost, a uliva nadu u vječnost, jer će vječnost biti svedočanstvo neprolazne borbe za ljubav kroz stihove.
Zbirka poezije ”Album za prognane” crnogorske književnice Rebeke Čilović biće predstavljena 8. maja u multimedijalnoj sali Kulturno – informativnog centra ”Budo Tomović” sa početkom u 18h.
O knjizi će, pored autorke, govoriti književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis i spisateljica Dragana Tripković.
Moderator večeri je Asmir Lucević, dok će stihove čitati Milica Marković.
Rebeka Čilović rođena je 1988. godine u Beranama. Objavila je zbirku kratkih priča ”Sloboda u slovu”, te zbirke poezije ”Zvonke smjelosti” i ”Album za prognane”. Uvrštena je u Antologiju savremene crnogorske proze i poezije, kao i u svjetsku Antologiju ženske poezije koju je priredila Sunita Paul.
Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja. Njena poezija je prevođena na engleski, mađarski i turski jezik. Zastupljena je u gotovo svim časopisima, zbornicima, i portalima širom regiona. Diplomirana je pravnica, živi i stvara u Beranama.
U petak, 12. aprila u 19h, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ biće promovisana knjiga ”Njegoš, haos i preobražaj društva”
„Autor knjige „Njegoš haos i preobražaj društva“ Dragoljub Dragan Šarović, zagovara proces duhovnog preobražaja društva kao nužnost koja svoje uporište ima u kulturi, ali i u bogatoj tradiciji Crnogoraca. Inspirativno vrelo sa kojeg se napajao iskonskom snagom i slobodoumnim idejama gorštaka i junaka, autor je spoznao u književnim djelima crnogorskog vladike i vladara Petra II Petrovića Njegoša, istorijskom spoju dramske strukture Gorski vijenac i filozofsko-religioznom spjevu Luča mikrokozma. Navedena djela su ne samo Njegošev, nego i crnogorski duhovni kapital kojim vlada, kako pisac ove knjige predstavlja, poetizovano jedinstvo dva vječno suprotstavljena kosmosa-mikrokosmosa, odnosno čovjeka koji kroz suprotstavljenosti u sebi bitiše u makrokosmosu, ili vaseljeni i njenoj beskonačnosti.
Na neobičan način autor povezuje antičku filozofiju, religiju, književnost sa prirodnim naukama: matematikom, fizikom, termodinamikom kao jedinstveno poimanje materijalnog i duhovnog, ali sa prirodnjačkim uplivom u Njegoševo djelo u kojem je klica ljudskog bitisanja u duhovnoj supstanci. Vođen Njegoševom kosmogonijom, pisac ovom knjigom postavlja izazove teoriji haosa, i čitaocu, i vremenu i entropiji kao mjeri haosa, i matematici, i fizici, i sociologiji, i religiji, i psihologiji i književnoj umjetnosti. Takođe postavlja temelje drugačijem pogledu na upravljanje opominjući učesnike tog procesa da ne smiju zaboraviti nasljeđe nacionalne prošlosti sadržano u čojstvu i junaštvu, odnosno kako autor kaže viteštvu, ali ni djelovati bez vizije konkretnog cilja u budućnosti.
Stoga je on ovu knjigu sačinio iz želje i ubjeđenja da može barem malo da doprinese zaživljavanju i preobražaju kulture utemeljene na tradiciji, moralu i etici Crnogoraca i ukupnoj svijesti njihovog društvenog bića. Motivaciju temelji na osamnaest principa proisteklih iz Njegoševe stvaralačke imaginacije, od kojih su devet principi preobražaja društva, a drugih devet su ideje vodilje za njihovu primjenu. Klica navedenih principa je, prema autorovom kazivanju, u stihu: I cijeli ovi besporeci po poretku nekome sljeduju koji je preuzeo iz filozofsko-religioznog spjeva, Luča mikrokozma, a kojim se izražava suština teorije haosa.“ izvod iz predgovora Irene Ivanović.
Nevladino udruženje Centar za kulturu Bihor objavilo je zbirku priča „Bihorske sumnje“ koja će biti predstavljena u srijedu, 10.aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 19:30.
O knjizi će govoriti: Nada Bukilić, Rebeka Čilović, Selma Rastoder, Bogić Rakočević i Mirsad Rastoder.
„Bihorske sumnje“ sedmi je zbornik priča sa Festivala Zavičajne staze koji od 2008.godine u Petnjici okuplja istaknute i talentovane stvaraoce. Ovaj zbornik sadrži 32 priče autora iz Crne Gore i regiona.
Žiri u sastavu akademik Zuvdija Hodžić (Podgorica), prof dr Sofija Kalezić (Cetinje) i književnik Elvedin Nezirović (Mostar), odabrao je 32 rukopisa pristigla na konkurs za priču inspirisanu Bihorom. 32 rukopisa čine cjelinu o ljudskim sudbinama koje povezije Bihor, ali i uopšteno zavičaj kao važna odrednica svakog čovjeka.
“Priče odišu uspjelim pripovijedanjem, sposobnošću autora za uočavanjem detalja koji su indikativni za rasplet ostvarenja, uvjerljivim dijalozima i pouzdanom psihomentalnom karakterizacijom junaka. Vokabular ovih ostvarenja je sočan, ispunjen tuđicama različitog porijekla, u najvećoj mjeri orijentalizama, mada autorsko pripovijedanje sadrži i veliki broj arhaizama, lokalizama, onomatopeizama, što jezik priča čini živopisnim i autentičnim. Atmosfera je uspjelo dočarana, pa slike života u bihorskom kraju, u kojem je život bio veoma težak i lijep istovremeno, na živ i slikovit način promiču pred čitaočevim očima, izazivajući u njemu dubok receptivni doživljaj. Tekstovi su uglavnom književno sadržajni, stilski izražajni, impregnirani koloritom Bihora, njegovim pejzažima, interesantnim sudbinama ljudi i njihovim karakterističnim jezikom. Knjiga predstavlja jedinstvenu priliku da se učesnici i čitaoci kojima kultura i tradicija sjevera Crne Gore do sada nije bila toliko bliska i poznata, na originalan i autentičan način, koji će pamtiti duže nego sve udžbenike istorije koje su do sada imali u rukama – kroz ove priče upoznaju sa njenim značajem i vrijednostima”, navodi se u obrazloženju žirija.
“Sumnjam da pričama u ovoj knjizi treba ikakva prethodnica. Ipak, hajde da im nađemo zajednički imenilac, a priče će vam same otkriti najmanje tridesetak razloga za preispitivanje i traganje po prašnjavim stazama života. Sve zarad prirodnijeg opstanka u vrtlogu strijepnji i isčekivanja treptaja radosti u njegovom beskrajnom i zaglušujućem ubrzanju. Naravno, pod uslovom da ne sumnjate samo u sebe i svoje najbliže, već i u one koji imaju moć, silu i obraz “penčtiran” ka’ zimska čizma, pa ne osjećju kako se mali žvot grč, koprca i propinje; ponekad se, i iznenada, kao talas uzdiže i sjedinjuje u pouku za sva vremena. Ko tu pouku na vrijeme shvati, znaće da zaobiđe šporkavu sudbinu”, napisao je u uvodu urednik Festivala Mirsad Rastoder.
Recezent Bogić Rakočević je ukazao na pojavljivanje zavičaja kao književne odrednice kroz priče.
“Ovaj izbor priča čitaocu omogućava uvid u jedno od književnih polja na kojem obitava zavičaj sa svim svojim posebnostima, ali i osobinama svijeta uronjenog u vrijeme koje predstavlja vječiti usud, i koje ga oblikuje i formira shodno spletu istorijskih, kulturoloških i drugih vrijednosti. Zavičaj se ovdje manifestuje ne samo kao realna odrednica, već- kroz festival kratke priče – postaje i relevantna književna odrenica”, pojasnio je Rakočević.
“Knjiga „Bihorske sumnje“nosi sa sobom, prije svega, žvi govor i to je jedan od značjnijih kvaliteta. Neko je rekao da je knjiga bez živog jezika kao kuća od stiropora. Ako to uzmemo u obzir, knjiga „Bihorske sumnje“ je tvrda i postojana građevina. Ako se još uz to doda da većina priča u njoj sadrži elemente zapovijesti i etičke impresivnosti, te da potvrđuju da su prostor i vrijeme vječiti i neuništivi atributi, ova knjiga postavlja pitanje šta je čovjek. To znači da se priče u ovoj knjizi bave čovjekom, moralom i onom osnovnom karakteristikom crnogorskih prostora – čovječnošću. Na taj načn autori sugerišu da bi svijet trebalo da bude bolji, a da je knjižvnost zadužna da ukaže na određne falinke”, zapisao je o zborniku priča književnik Kemal Musić.
Knjiga je dio projekta “Bihorske sumnje i Art Kazivar” koji se realizuje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.
Četvrto izdanje festivala LiTeritorija održaće se od 22. do 24. aprila 2019. Manifestacija će biti organizovana pod nazivom “Pisci vs. kritičari” i tematizovaće ovaj odnos kroz primjere sa savremene književne scene regiona i sa gostima piscima i kritičarima koji u okviru nje stvaraju.
U okviru glavnog programa 22. aprila gosti će biti: Robert Perišić, Faruk Šehić i Barbara Delać, uz moderaciju Vladimira Arsenića, a 23. aprila Filip David, Vladimir Arsenić i Rumena Bužarovska. Program će moderirati Andrej Nikolaidis.
Treće večeri festivala planiramo predstavljanje dva kratka filma nastala po pričama Ognjena Spahića (Puna glava radosti) i Stefana Boškovića (Peloid), uz razgovor sa piscima i rediteljima ekranizovanih priča.
Takođe, sva tri dana LiTeritorije pisac Srđan Srdić vodiće za grupu studenata književnosti radionicu književne kritike.
Festival će biti završen 24. aprila koncertom kantautora Kralja Čačka.
KIC „Budo Tomović“ u saradnji sa magistricom teorije kulture i studija roda Mirjanom Vlahović Andrijašević pokreće serijal RAZGOVORA pod nazivom „Seksualnost – tabu ili ne“.
Tribinu organuizujemo u petak, 15.marta u Multimedijalnoj sali KIC-a od 19 sati.
Prva tema ovog serijala rezervisana je za fenomen fatalnih žena – totalnih žena i promišljanja o njima iz muškog i ženskog ugla. Gosti prve tribine su: prof. dr Veselin Pavićević, prof. Sonja Tomović Šundić, novinar, esejista i publicista Vanja Kovačević sa kojima ce razgovarati mr Mirjana Vlahović Andrijašević, moderatorkinja.
Očekujemo odgovore na pitanja – Ko je fatalna žena? Da li je ona muški mit o ženi ljepotici – zavodnici – opasnici? Da li se fatalna žena postaje ili ona to jeste?
Postoji li njihova tipologija? Fatalne žene u crnogorskom kontekstu (ima li ih?). Da li je svaka žena fatalna (prihvatanje/neprihvatanje sopstvene seksualnosti). Da li se muškarci žene fatalnim ženama?
U organizacijia Holističkog centra “Velji Neven” i KIC-a “Budo Tomović” biće održano predavanje poznatog hrvatskog novinara, pisca i muzičara Krešimira Mišaka u petak, 22.marta u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 19 sati.
“Stvaram ili vidim” izgleda jednostavno, ali je u stvari “zamka” pitanje. Kako svijet funkcioniše i kojim mehanizmima se njime upravlja? Kako funkcioniše ljudska svijest i percepcija? Kako i da li se naša percepcija pretvara u našu realnost…
Krešimir Mišak je pisac, muzičar i autor legendarne emisije ”Na rubu znanosti”, koja se već 17 godina emituje na HRT-u. On govori o poznatim temama na nov i intrigantan način. Inspiriše i izaziva, obrađujući teme od izuzetne važnosti, kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini.
Cijena ulaznice je 15 eura, a za više informacija oko prodaje i rezervacije pozovite broj 069 029 889 od 10 do 14 sati.
KIC “Budo Tomović” i Centar za nenasilnu akciju organizuju pozivaju vas na promociju Biber konkursa i zbirke priča, koja će se održati 13.3.2019. godine u 19h, u Podgorici, u KIC “Budo Tomović”.
Na promociji će govoriti:
Lejla Kalamujić, književnica iz Sarajeva i članica žirija
Nora Verde (Antonela Marušić), književnica iz Zagreba
Slađana Ljubičić, aktivistkinja i književnica iz Novog Sada
Katarina Milićević, članica Biber tima
Moderator: Radomir Radević
Treći regionalni konkurs za kratku priču Biber je otvoren za autorke i autore koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.
Prva dva konkursa Biber bila su na temu pomirenja, a ovaj put tema je proširena. Pored priča koje tematizuju pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u “neprijateljskim” cipelama, priče koje pomeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvesniju, bezbedniju i slobodniju budućnost za sve.
Konkurs je otvoren do 10. 06. 2019.Sve informacije na sajtu: biber.nenasilje.org
Knjiga “S one bande moje gore” autorke Jasenke Lalović biće premijerno podgoričkoj publici predstavljena u petak, 1. marta u sali DODEST od 19 sati.
O knjizi će, pored autorke, govoriti: Vlatko Simunović, prof. dr Draško Došljak, Slobodan Čukić i Tanja Vujović. Fragmente iz knjige čitaće glumica Dubravka Drakić.
