Izložba fotografija Zorana Fatića pod nazivom “Podgorica na razglednicama s kraja XIX do 80-tih godina XX vijeka”, biće otvorena u petak, 26. maja u izložbenom holu KIC-a “Budo Tomović” u 19
sati.
Na izložbi će Fatić predstaviti više od 300 fotografija, od kojih 200 prvi put izlaže. Posjetioci će biti u prilici da pogledaju fotografije koje je Zoran Fatić dobio iz Australije, Kanade, Argentine, Srbije, Hrvatske itd., retuširao i pripremio za izlaganje, budući da je više od polovine bilo neupotrebljivo.Izložbu će otvoriti dr Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, a pored njega govoriće profesor i publicista Husein Ceno Tuzović i direktorica KIC-a “Budo Tomović” mr Snežana Burzan.
Medijator večeri je Milorad Mićo Miranović, a otvaranje izložbe će muzički upotpuniti vokalna umjetnica Anita Popović.
Izložba će trajati do 5. juna.
Dobro došli!
Dobro došli!
Prvi put u Podgorici gostuje književnica Brankica Damjanović kao gošća Kulturno – informativnog centra “Budo Tomović”, a njeno veče organizujemo u petak 19.maja, u sali DODEST sa početkom u 19 sati.
Posjetioci književne večeri imaće priliku, pored ostalog, da čuju kako je nastala trilogija kratkih priča “DOBRO JE”, “NE BIH OVO MOGLA BEZ TEBE” i “RUKOPIS MOGA BRATA”, zašto su knjige “KĆI” i “MOJ SIN JOVAN” od obične ideje jedne majke da svojoj djeci za punoljetstvo pokloni njihov životopis, postale prema mišljenju stručne javnosti i kritike sjajan dokument jednog vremena koje su obilježili hiperinflacija, rat, izbjeglištvo…
Brankica Damjanović je dvadeset godina radila na televiziji u Proštini kao spiker, voditelj, novinar, urednik vijesti. Dobitnik je Nagrade grada za doprinos informisanju, dok je sa porodicom živjela u Pirotu. Posljednjih nekoliko godina bavi se isključivo pisanjem knjiga. Do sada je objavila sedam naslova: “(M)učenje jezika”, “Natura sanat”, “Moj sin Jovan”, “Dobro je…”, ”Kći”, “Rukopis moga brata” i “Ne bih ovo mogla bez tebe”, za koju je dobila nagradu Novosadskog književnog kluba za najbolje prozno ostvarenje u 2015. godini.
Živi i radi u Beogradu, majka je dvoje djece.
Ulaz je besplatan.
Dobro došli!
Promociju nove knjige Triva Zolaka „Žene sve mogu – Uspješne žene Crne Gore“ organizujemo u srijedu, 24. maja, u Multimedijalnoj sali Kulturno – informativnog centra „Budo Tomović“ od 19 sati.
Na promociji će pored autora govoriti recezentkinje knjige akademik Milica Kostić i prof. dr Zagorka Kalezić, a u ime uspješnih žena o kojima Zolak piše obratiće se direktorica KIC-a Snežana Burzan.
Veče će moderirati Elida Korać, a muzičkim tačkama će ga upotpuniti mlade vokalne umjetnice Katarina Radulović i Đina Mićović, kao i 12- godišnja Dina Nikolić na flauti.
U knjizi Triva Zolaka, istraživača, publiciste i svjetskog putnika, nalaze se životne priče priče 44 uspješne i zanimljive žene iz Crne Gore, među kojima je polovina iz Podgorice i Nikšića, a ostale su iz Herceg Novog, Kotora, Budve, Bara, Ulcinja, Danilovgrada, Šavnika, Žabljaka, Pljevalja, Mojkovca, Bijelog Polja, Rožaja i Plava. Među njima su: Stanka Vučinić, Svetlana Vuksanović, Nada Drobnjak, Maja Krstajić Radoman, Perunika Đina Kokić, Sonja Nikčević, i dr.
Trivo Zolak je rođen 1931. godine, u Ključu u Bosni i Hercegovini. Završio je Mašinski fakultet u Sarajevu, a magistrirao organizacione nauke u Beogradu. Objavio je više od 30 naučnih radova i oko 1500 članaka u raznim jugoslovenskim listovima i časopisima, više knjiga i turističkih vodiča.
Građani će odmah nakon promocije, moći kupiti primjerak knjige po cijeni od 5 eura, a knjiga će se od 25. maja, po istoj cijeni naći u prodaji i na kioscima štampe.
Više info – Trivo Zolak 067 890 501
Promocija knjige „Ne dam da ljubav umre“ autorke Radojke Mugoše Petrić biće održana u srijedu, 10. maja, u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 19 sati.
O knjizi će govoriti: profesorica i pjesnikinja iz Nikšića Gordana Sarić, književnik i književni kritičar Perivoje Popović, književnik i književni kritičar Veselin Brnović i autorka.
Medijator promocije biće u ime izdavača predsjednik Udruženja književnika „ZENIT“ Milan Rajović.
Dobro došli!
Drugi KIC-ov regionalni književni festival LiTeritorija ostvario je svoj cilj – da se kroz tematizovane i dijaloške programe govori o značajnim književnim temama i to povezujući pisce tzv. postjugoslovenske književnosti. Poseban duh ovog festivala, afirmisanje kreativnosti, umrežavanje stvaralaca , ali i način na koji je ovogodišnji program bio prihvaćen i od učesnika i od publike, sigurno će utrijeti dobar put ka osvajanju novih Literitorija.
Trodnevni festival zatvoren je sinoć. Prva knjiga, pravac kretanja po ovogodišnjoj Literitoriji, kroz više programa, okupila je u KIC-u ”Budo Tomović” značajne autore iz regiona, ali i publiku koja je odlično prihvatila festival koji KIC uz pokroviteljstvo Glavnog grada organizuje drugu godinu zaredom.
Kroz razgovor sa književnim kritičarem Vladimirom Arsenićem i čitanja, publici su se u glavnom programu predstavili pisci mlađe generacije iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Stefan Bošković, Uroš Bojanović i Marija Pavlović prve večeri, i Slađana Kavarić, Natalija Miletić i Nemanja Jovanović, na drugoj večeri festivala. Dijeleći svoja iskustva „prve knjige“, puta do njenog objavljivanja i uticaja koji je imala na njihovu afirmaciju i dalje stvaralaštvo, ukazali su na spektar mogućnosti kojima mladi autori, budući pisci, mogu skrenuti pažnju na svoj rad. Neke od njih su i preko radionica kreativnog pisanja i objavljivanja u književnim časopisima, što su bile i teme pratećih programa festivala.
Trodnevnu radionicu kreativnog pisanja vodio je crnogorski pisac Vasko Raičević, a treće veče Literitorije bilo je posvećeno književnim časopisama regiona. Pod nazivom „Mainstream i novi talas“ u razgovoru o književnim časopisima učestvovali su Tibor Hrs Pandur i Muanis Sinanović – urednici revije IDIOT, Milorad Popović -ARS-a, Alen Bešić -POLJA, Dejan Aleksić – POVELJE i Đorđe Šćepović, urednik časopisa SCRIPT. Kako su svi gosti ovog programa i pjesnici, festival je zatvoren njihovim nadahnutim čitanjem poezije
Drugi KIC-ov regionalni književni festival ”Literitorija” svečano je otvoren sinoć (utorak, 25.april) u DODEST sali.
Otvaranju Festivala prisustvovali su brojni poštovaoci i ljubitelji pisane riječi, kao i ličnosti iz javnog i kulturnog života.
Na početku večeri urednica informativno – edukativnog programa KIC-a Valentina Knežević kazala je da ovim književnim festivalom KIC otvara još jedan prostor za bolje međusobno upoznavanje i recepciju književnosti, koja se danas stvara u zemljama nekadašnje Jugoslavije i naravno, za predstavljanje njenih autora. O prvoj knjizi i svojim iskustvima, sa književnm kritičarem Vladimirom Arsenićem razgovarali su Marija Pavlović, Stefan Bošković i Uroš Bojanović. Publici su se predstavili i čitanjem svojih tekstova.
VEČERAS (srijeda, 26.april) će u sali DODEST, od 20 sati na temu Prva knjiga, književni kritičar Vladimir Arsenić razgovarati sa piscima: Slađanom Kavarić, Natalijom Miletić i Nemanjom Jovanovićem, a sat vremena kasnije biće organizovan program Do prve knjige u okviru kojeg će Anica Vujnović razgovarati sa gostima festivala koji vode radionice kreativnog pisanja: Vladimirom Arsenićem, Natalijom Miletić i Vaskom Raičevićem.
Treće veče KIC-ovog regionalnog književnog festivala ”Literitorija” biće organizovano u četvrtak, 27.aprila, u sali DODEST, od 20 sati, a biće posvećeno književnim časopisima regiona, prvo kao razgovor na temu: “Mainstream i novi talas”, dok će u drugom dijelu programa (od 21h) urednici časopisa, koji su i pjesnici, čitati svoju poeziju.
Učesnici: Tibor Hrs Pandur i Muanis Sinanović (revija IDIOT), Milorad Popović (ARS), Alen Bešić (POLJA), Dejan Aleksić (POVELJA) i Đorđe Šćepović (SCRIPT).
DEJAN ALEKSIĆ (1972) pjesnik, dramski pisac i književni stvaralac za djecu. Diplomirao na Odseku za srpsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavio je 11 knjiga pjesama za koje je dobio najznačajnija književna priznanja (Meša Selimović, Branko Miljković, Zmajeva nagrada Matice srpske, Branko Ćopić, Borislav Pekić, Risto Ratković…) Pored pjesničkih, autor je petnaest knjiga za djecu i mlade, za koje je dobio sve najznačajnije nagrade za stvaraoce iz ove oblasti. Njegove pjesme i priče zastupljene su u brojnim antologijama i prevođene na nekoliko evropskih jezika. Živi i radi u Kraljevu.
ALEN BEŠIĆ (1975, Bihać, Bosna i Hercegovina), diplomirao je na Odseku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Radio je kao urednik programa u „Američkom kutku“ u Novom Sadu; od 2007. godine radi kao urednik časopisa za književnost i teoriju Polja, a od 2013. i kao urednik izdavačke djelatnosti Kulturnog centra Novog Sada. Za zbirku Golo srce dobio je nagrade „Branko Miljković“ i „Risto Ratković“ (2013). Za prevod romana Lepotica Džojs Kerol Outs (2010) dobio je nagradu Društva književnika Vojvodine za prevod godine, a za prevod izabranih pjesama Tonija Hoglanda Ne reci nikome (2015) nagradu „Miloš N. Đurić“ Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Živi u Novom Sadu.
MUANIS SINANOVIĆ rođen je 1989. u Novom Mestu, živi i radi u Ljubljani i Celju. Izdao je tri pjesničke zbirke, Štafeta oko gradske smreke (2011., nagrada Slovenačkog sajma knjiga za najbolji prvijenac), Pjesme (2014) i Dvovid (2016). Piše književnu kritiku i kritičke tekstove o kulturnim i političkim pojavama za Radio Študent, gdje vodi i mjesečnu emisiju o književnosti Pisaće mašine s piscima Andrejem Tomažinom i Markom Bauerom. Uređuje književni časopis I.D.I.O.T i ediciju za humanistiku Nova znamenja.
TIBOR HRS PANDUR je rođen 1985. godine u Mariboru. U Ljubljani je završio studije komparativne književnosti. Osnivač je i urednik književnog magazina i paraknjiževne organizacije I.D.I.O.T., u kom i objavljuje poziju, drame i teorijske tekstove. Njegova prva drama “Dream 59” premijerno je izvedena 2008. godine u režiji Jane Pršuh, u ljubljanskom pozorištu Glej. Center za slovensko književnost objavio je 2010. godine njegovu prvu zbirku poezije “Energymaćine”, a zatim i prevod izabrane poezije Džima Morisona “Očevidec”. Nastupa na festivalima širom Evrope, a živi u Ljubljani kao slobodni umjetnik i prevodilac.
MILORAD POPOVIĆ rođen je 1957. godine u Lipi Cuckoj, Cetinje. Objavio je knjige poezije: Sa trga glodara, So Jude, Nema više klađenja, Red se polako zavodi, Cetinjski ljetopis, Nesigurna zemlja, i Raskršća, te knjige eseja: Mali narod i nacionalizam, Crnogorsko pitanje, Podijeljena nacija, i Njegoš i crnogorska nacija, Njegoševo nasljeđe. Autor je dva romana: Karnera, za koji je 2013. godine dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli i Čovjek bez lica za koji je dobio respektabilno priznanje Trinaestojulsku nagradu Crne Gore za 2016. godinu. Djela su mu preveđena na desetak stranih jezika. Predsjednik je CDNK i direktor OKF sa Cetinje, izdavača savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti i časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Dobitnik je više nagrada za književnost.
ĐORĐE ŠĆEPOVIĆ je rođen 1983. godine u Podgorici. Objavio je knjige poezije: Provincije spasa (2004), Molitva za Judu (2004), Par riječi o strahu (2005), Apostol iz bloka A (2006), Triput reci metropola i nahrani ptice slovima (2009) i knjigu Dok crtah mapu svojih putovanja (2016). Zastupljen je u više zbornika i antologija. Prevođen je na engleski, njemački i slovenački jezik. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Script. Živi u Podgorici.
Prof. dr Novak Kilibarda otvorio je sinoć serijal “Njegoš naš nasušni”, koji ćemo povodom 170 godina od objavljivanja Gorskog vijenca, sa Društvom za očuvanje crnogorske narodne baštine (DOB), organizovati svakog poneđeljka sa početkom u 18 h u Multimedijalnoj sali KIC-a.
Na prvom predavanju, prof. Kilibarda je ukazao na značaj narodne književnosti u formiranju Njegoševe poetske ličnosti, naglašavajući neprolazne kosmopolitske vrijednosti cjelokupnog stvaralaštva ovog velikana.
U ime organizatora skup je pozdravila direktorica KIC-a Snežana Burzan koja je istakla da je sigurna da su i u 21. vijeku, vijeku globalizacije, otuđenja, razvoja tehonologije i raznovrsnih networka, Njegoševe misli svevremenske i opštečovječanske, pa ih stoga i na ovaj način valja približiti naročito mladima.
Predsjednik DOB-a Goran Sekulović najavio je da će sljedećih poneđeljaka u KIC-u o Njegošu besjediti: dr Sreten Perović, dr Čedomir Bogićević, dr Dušan Ičević, Miraš Martinović, Borislav Cimeša, Čedomir Drašković, kao i drugi predstavnici crnogorskog društvenog, umjetničkog, kulturnog života.
Serijal “Njegoš naš nasušni” trajaće do jeseni (izuzev prazničnih dana i ljetnje pauze), a sljedeće predavanje zakazano je za poneđeljak, 8. maja.
Promocija knjige ”Povratak u ulicu Maršala Tita” autora Željka Milovića biće organizovana u petak 21. aprila u Multimedijalnoj sali KIC-a sa početkom u 20h.
Na promociji će govoriti prof Milun Lutovac, sportski novinar Milorad Đurković, direktorica KIC-a ”Budo Tomović Snežana Burzan, novinar Jovan Nikitović i sam autor, a video linkom uključiće se Predrag Lucić, pisac i novinar iz Splita. Promociju će moderirati Barbara Delać.
Željko Milović, barski publista, književnik i novinar, u svojoj 15. knjizi ”Povratak u ulicu Maršala Tita” priča nostalgičnu priču o svom djetinjstvu i vrijednostima jednog vremena. U ovom djelu zabilježeno je 50 istinitih priča, sad već urbanih barskih legendi koje nas vraćaju u šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka.
Dobro došli!
Veče aforističara Crne Gore biće održano u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” u utorak, 11. aprila, sa početkom u 19 časova.
Na ovoj večeri humora i satire, i dobrog smijeha, predstaviće se brojni aforističari iz Crne Gore: Radomir Racković, Ilija Lakušić, Vladislav Vlahović, Dejan Tofčević, Dragan Koprivica, Jovan Eraković, Bojan Rajević, Ljubomir Bulatović, Marinko Pavićević, Milica Papović, Višnja Kosović, Dragan Pavličić, Zoran Raonić, Miško Jokić i Miladin Joksimović. Na večeri aforizama biće pročitani i aforizmi Đorđa Latinovića, ambasadora BiH u Crnoj Gori, kao gosta večeri.
S obzirom na ovakvu manifestaciju, koja je sa velikim uspjehom održana i prošle godine u prepunoj sali KIC-a “Budo Tomović”, uz sjajnu atmosferu i aplauze publike, i ovoga puta se očekuje puna sala, a ulaz je slobodan.
Veče organizuju aforističari Crne Gore, koji već godinama njeguju ovu literarnu formu, a neki od njih uspješno reprezentuju našu zemlju i na stranim festivalima humora i satire.
Ovo veče aforizama, kao i sami odaziv velikog broja aforističara, predstavlja dokaz više da, pored festivala humora i satire u Danilovgradu i Pljevljima, Podgorica, kao glavni grad Crne Gore, već odavno zaslužuje da u svojim programima ima i jednu ovako značajnu kulturnu manifestaciju.
Veče humora i satire otvoriće doajen crnogorskog pozorišnog života i kulturni poslenik, reditelj Blagota Eraković, a program će voditi glumica Adriana Žolja Bošković.
