Poetsko veče u okviru kojeg će biti promovisana nova knjiga pjesama Obrada Nenezića biće održano u četvrtak, 28. novembra u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
Predstavljanje zbirke „Centar mog svijeta” povod je za razgovor o Nenezićevom pjesništvu sa publicistom Vanjom Kovačevićem i autorom. Dio iz njegovog pjesničkog stvaralaštva publici će biti predstavljen kroz segment poetsko-muzičkog performansa „Džentlmen” u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović Đurić. Program će moderirati Valentina Knežević.
Obrad Nenezić (1971), diplomirao je na Akademiji umetnosti u Beogradu, odsijek – dramaturgija, u klasi profesora Siniše Kovačevića. Doktorand je na FDU u Beogradu, odsijek – teorija dramskih umetnosti, medija i kulture. Scenarista je dugometražnih filmova: „Balkanska braća“ i „As pik“, koji je prvi crnogorski predstavnik za Oskara, kao i autor dramskih tekstova: „Jelena Savojska“, „Proljećna žetva“, „Neženje“, „Kruna“, „Gorska drama“ i autor pozorišnih predstava: „Persone non grate“ i „Ždera iz kontejnera“ (Nikšićko pozorište), „Sveti i prokleti“ i „Palastura“ (Kulturni centar Bar i Barski ljetopis), „Kontraevolucija“ (KIC „Budo Tomović“ i JU „Zahumlje“), „Ekselencije“ (KIC „Budo Tomović“), poetsko-muzički performans Antikabare „Džentlmen“ (KIC „Budo Tomović“ i Kulturni centar Bar) i „Nobelovci“ (Centar za kulturu Bijelo Polje) Objavio je knjige poezije: „Pisma gospođici M“, „Poezija“ i „Centar mog svijeta“; i romane: „Ljetopisje zaboravljenog grada“, „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, „Šetači po mjesecu“ i „Deset za jednog“.
Dobro došli!
U okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović“, u ponedjeljak, 14. oktobra, biće predstavljen roman „Autosekcija“ pisaca Srđana Srdića.
Razgovor sa autorom vodiće pisac Vasko Raičević. Program će se održati u Multimedijalnoj sali KIC-a sa početkom u 20h.
Kako stoji u pogovoru izdanja, ovo je „roman o pisanju romana, autofikcija čiji je glavni lik Srđan Srdić, pisac koji sebi daje zadatak da napiše knjigu ‘od dvesta hiljada karaktera s razmacima‘, prikazuje i komentariše sebe u tom procesu i završava pisanje ispunjavanjem zadate norme. Cjelinu teksta ovog romana možemo sagledati kao ispovjednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pisac uvlači sopstvene ljekare, kolege pisce, domaće i strane, kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog, nesretnog, urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumijevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije. U nekom trenutku čitaocu se zavrti u glavi od toga, glasno se zasmije i uzvikne: ‘Pa dokle može da tjera ovaj čovek?!‘, izražavajući time čisto i nesputano tekstualno uživanje, čitalačku radost kojoj se u Autosekciji jednostavno ne može umaći. Upravo na takvom čitalačkom iskustvu temelji se cjelovit utisak koji ostavlja ovaj roman: utisak briljantne, zavodljive igre kojom upravlja zlovoljni, gunđavo duhoviti narator spreman na svakojake nepodopštine da bi ispričao sve što ga tišti, a čitaoca istovremeno očarao i zabavio.”
Srđan Srdić rođen je u Kikindi, 1977. godine. Autor je pet romana (Mrtvo polje, Satori, Srebrna magla pada, Ljubavna pesma, Autosekcija), dvije knjige priča (Espirando, Sagorevanja) i knjige eseja (Zapisi iz čitanja). Dobitnik je književnih priznanja Laza Lazarević, Biljana Jovanović, Edo Budiša, kao i stipendije iz Fonda Borislav Pekić. Srdićeve knjige prevedene su na nekoliko evropskih jezika.
Dobro došli!
Novi roman Edina Krehića „Koferaši” biće predstavljen u okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović” u srijedu, 5. juna. Program će se održati u Multimedijalnoj sali od 20 sati.
O knjizi će, kroz razgovor sa autorom govoriti Edin Smailović i Nihad Kreševljaković.
Edin Krehić savremeni je bosanskohercegovački pisac, nagrađivan za romane, drame i pripovijetke. Rođen je 14. jula 1973. u Sarajevu, gdje je diplomirao na Fakultetu političkih nauka. Objavio je romane „Čuvaj se“ (2004), „Jednog dana doći ću, oče“ (2014), „Nisam te se nagledao“ (2017), „Znaš li Nunu Montiljo?“ (2019). Knjige su doživjele više izdanja. Saradnik je na scenariju za prvu i drugu sezonu igrane serije „Tender“ (2022/23, 2023/24). Po njegovom tekstu komponovano je novo muzičko djelo, simfonijska poema „Fatima“, u izvedbi Sarajevske Fiharmonije. Praizvedba je upriličena 2020. u Sarajevu. Njegov scenaristički prvijenac, kratki igrani film Ludwig von Sarajevo, dobio je treću nagradu na Međunarodnom Filmskom festivalu za ljudska prava „Human District” u Beogradu 2017. Dobitnik je Plakete Ajvatovice za roman „Jednog dana doći ću, oče“ 2014. Za pripovijetku “Skinut ću ti zvijezde u kašiku” osvojio je drugu nagradu 2010. na kulturno-književnoj manifestaciji “Susreti Zija Dizdarević” u Bosni i Hercegovini. Pripovijetka je objavljena u knjizi Godišnjak 26. Druga nagrada za radiodramu Breaking News uručena mu je 2009. na BH radiju 1. Napisao je radiodramu “Skinut ću ti zvijezde u kašiku”, snimljenu u produkciji SARTR-a i BH radija 1. Javno slušanje održano je u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu 2015. Krehićev prvijenac ‘Čuvaj se’ preveden je na arapski jezik i objavljen u Dubaiju 2013.
Objavio je veliki broj komentara, reportaža i blogova. Osim s Balkana, kao novinar je izvještavao iz SAD-a, Kuvajta, Katara, Egipta, Njemačke, Austrije, Francuske, Švajcarske…Živi u Sarajevu i član je P.E.N. centra Bosne i Hercegovine.
Dobro došli!
Edukativnu radionicu „Učimo o šumama uz puha Đorđa i djevojčicu Taru” održaće poznati i višestruko nagrađivani crnogorski pisac za djecu Žarko Vučinić.
Radionica će biti organizovana u ponedjeljak, 3. juna, u Multimedijalnoj sali KIC-a, od 18 sati.
Cilj edukativne radionice je povećanje svijesti djece i mladih o važnosti i zaštiti šuma kroz promovisanje ekoloških vrijednosti odgovornog društva.
Koncept radionice je da se mladima od III do VI razreda osnovnih škola u Crnoj Gori, na savremen i originalan način, predstave prirodne vrijednosti šuma, kao i da im se ukaže na značaj i aktivnu ulogu njih samih u očuvanju životne sredine. Uz druženje sa poznatim literarnim junacima puhom Đorđem i djevojčicom Tarom (autora Žarka Vučinića) predstaviće osnovne karakteristike šuma i šumarstva, skrivena prirodna bogatstva naših monumentalnih stabala, važnost njihovog očuvanja, koncept “Svijet bez otpada” – Zero Waste, kako bi se podstakla želja mladih za aktivnim boravkom u prirodi. To se namjerava postići putem: informisanja, edukacije i interaktivnog uključivanja mladih i nastavnika prisutnih na radionici.
Žarko Vučinić rođen je u Beogradu 1972. godine. Diplomirani je inženjer šumarstva i pisac za djecu koji živi i radi u Crnoj Gori. Svoju prvu knjigu za djecu „Čudesni svijet puha Đorđa“ objavio je 2016. godine, a za njen nastavak „Puh Đorđe i duhovi triftara“ dobio je nagradu Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade za najbolju knjigu za djecu u 2017. godini. Posljednji dio ekološke trilogije „Puh Đorđe u zamci Spiridona Ledenog“ objavio je 2018. godine. Na Prvom festivalu knjige – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) 2018. godine, izdavačka kuća „Gligorije Dijak“ iz Podgorice je dobila priznanje za inovativno-obrazovnu praksu, za trilogiju autora Žarka Vučinića. Drugi put je dobio nagradu za najbolju crnogorsku knjigu za djecu u 2019. godini za svoj ekološko obrazovani roman „Djevojčica Tara i čarobno drvo“, koja je dobila i internacionalnu nagradu „Lukijan Mušicki“. Regionalnu književnu nagradu „Mali princ“ dobio je 2020. za roman „Djevojčica Tara i čarobno drvo“. Njegova knjiga poezije „Dendromanija – ludorije iz šume”, objavljena 2021, proglašena je za najbolju knjigu za djecu od UCPDM. U aprilu 2022. godine je objavio svoju šestu knjigu za djecu i mlade pod nazivom „Autarija”. To je obrada pet malo poznatih legendi sa sjevera Crne Gore obogaćena sa epsko-fantastičnom naracijom koja opisuje važnost moralnih načela i uticaj drevnih priča na odrastanje mladih generacija.
Žarko Vučinić dobitnik je nagrade Međunarodnog festivala za djecu „Susreti pod Starom maslinom“; Grand Prix – Prve nagrade za najbolje spisateljsko pero „Aidin maslačak Bajka”, za „Bajku o Belom jelenu”. Ekološki roman „Drvo bez hlada“ objavio je 2023. godine. Od 2020. godine je predsjednik Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade.
Kreator je koncepta „Priroda, djeca, mašta – učimo uz puha Đorđa“ i istoimene edukativne radionice čiji je cilj povratak djece prirodi, koju je promovisao pred više od 8000 mališana iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Član je Komisije za obrazovanje i komunikaciju IUCN-a, (Međunarodne unije za zaštitu prirode). Zbog zapaženog rada sa djecom, brige o djeci i zalaganja za prava djeteta, 2018. godine je proglašen za Ambasadora djece svijeta od organizacije „Država dece sveta” iz Srbije. U martu 2020. godine je dobio međunarodnu nagradu Veliko svjetsko ime u književnosti koju dodjeljuje Udruženje za zaštitu čovječanstva iz Nigerije. Instutut ITMUT iz Sao Paola (Brazil) proglasio ga je za počasnog doktora za književnost zbog podrške razvoju književnosti u svijetu 2020. godine.
Dobro došli!
U saradnji sa Austrijskom ambasadom u Crnoj Gori u KIC-u „Budo Tomović“, u četvrtak, 16. maja, biće organizovan spoken word koncert poznatog austrijskog pisaca Roberta Prosera i bubnjara Lana Štikera, dua poznatog kao Drumbadur. Program će se održati u sali DODEST sa početkom u 20h.
Nastup Roberta Prosera na mikrofonu i Lana Štikera za bubnjem nosi naziv „Nestali u lavinama”, po istoimenom Proserovom romanu na kojem se zasniva. Riječ je o izvrsnom spoju književnosti i muzike koji je u prošloj godini izazvao veliku pažnju publike u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Italiji. Za potrebe publike koja ne govori njemački jezik tekst je preveden i titlovan.
Kao grupa, DRUMBADUR je poznat po traganju za radikalnom formom pričanja priča. Kroz izgovorenu riječ i ritmove predaje se podjednako fanki i čvrsta energija, svedena do najveće slobode za ritam i glas. Bilo da je u pitanju improvizacija ili plesni ritam, posebna atraktivnost događa se u direktnom kontaktu sa gledaocima. Bez ijedne suvišne riječi ili udarca, DRUMBADUR nudi izvanredan spoj muzike i književnosti, kao što su performans, ritual i recitacija.
Robert Proser rođen je 1983. godine. Živi i radi u Alpbahu/Tirolu i u Beču. Studirao je komparativnu književnost i antropologiju, putovao je od Azije do Afrike. Izvođač i pisac, ranije aktivan u repu i grafitima, kao i moderator i kustos (za “Babelsprech” – platforma za savremenu poeziju). Za njegov umjetnički rad značajna su istraživanja i scenske adaptacije u obliku recitacije ili performansa. Publikacije uključuju roman „Ajmo habibi” (Ullstein fünf, 2019) i reportažu Ljeto u Bejrutu (Klever, 2020). Dobitnik raznih nagrada i stipendija, pisac u rezidenciji One World Foundation u Šri Lanci 2020, rezidenciju Literarisches Colloquium Berlin 2014, Reinhard Priessnitz nagradu 2014. Njegov roman Fantomi (Ullstein fünf, 2017) nominovan je za Njemačku književnu nagradu.
Lan Štiker rođen je 1995. u St. Jakobu, Rosental/Šentjakob u Rožu. Studirao je džez-bubnjeve na Univerzitetu Anton Brukner u Lincu. Svirao je s poznatim muzičarima kao što su Skúli Sverrisson, Peter Herbert, Primus Sitter i Tonč Feinig, a aktivan je kao lajv i studijski bubnjar u raznim bendovima (npr. Delta Concept, Kit Cut, Oh Alien).
Dobro došli!
Osmo izdanje LiTeritorije, regionalnog književnog festivala KIC-a „Budo Tomović“, održaće se od 7. do 9. maja 2024. godine. Ovogodišnja manifestacija, pod nazivom „Gdje je priča?“ biće posvećena kratkoj priči, mjestu koje ona ima među ostalim književnim žanrovima kao i njenoj afirmaciji. Okupiće sedam autora kratke priče, pisce i spisateljice iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Kao i ranijih godina, programi su dijaloški. U okviru prve dvije večeri biće održan razgovor sa piscima Željkom Jankovićem, Marinom Gudelj i Tijanom Rakočević (7.05), Alenom Begić, Srđanom Gavrilovićem i Nikolom Nikolićem (8.05), uz moderaciju književnog kritičara Vladimira Arsenića. Treće večeri svi autori koji učestvuju na festival čitaće svoje kratke priče. Ovi programi održavaće se u sali DODEST, od 20 sati.
Sva tri dana biće organizovana radionica pisanja kratke priče koju će za grupu studenata i srednjoškolaca voditi pisac Srđan Srdić.
U okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović” u utorak, 2. aprila biće predstavljena knjiga za djecu „Pero plavog fenikisa“ Olge Gojnić Borilović. Program će se održati u Multimedijalnoj sali od 17 sati.
Pored autorke, na promociji će učestvovati Žarko Stanišić, mlađoj publici poznatiji kao Žarko Žabac, dječiji animator i autor dječijih emisija.
,,Pero plavog feniksa“ je priča koja će učiniti da se svako dijete (ali i odrasli) zapita da li činimo dovoljno za prirodu, te na koji način bi svako od nas mogao da doprinese njenom očuvanju. Zahvaljujući bogatstvu jezika i raskoši slikovnih rješenja, imaginativnoj snazi kako verbalnih tako i vizuelnih efekata, možemo da se osjetimo dijelom svega što dječak želi da sačuva, a možda i da, pomalo, i mi budemo taj dječak. Ovo je djelo koje zaslužuje da se nađe u dječijim bibliotekama, ne samo zbog poruka koje se tiču ekologije, već i zbog svega što poručuje i afirmiše kad je prijateljstvo u pitanju.
Ovim programom proslavljamo i Svjetski dan dječje knjige, koji se svake se godine obilježava 2. aprila, na dan rođenja Hansa Kristiijana Andersena, promovišući značaj i razvijanje navike čitanja kod djece najranijeg uzrasta.
Dobro došli!
Zbirka poezije „Ekspres lonac“ pjesnikinje Milene Radević biće predstavljena u KIC-u „Budo Tomović” u srijedu, 3. aprila u sali DODEST od 20 sati. O knjizi će, sa autorkom, govoriti pisac Vasko Raičević.
Prva samostalna knjiga poezije Milene Radević objavljena je u izdanju izdavačke kuće Otvoreni kulturni forum na Cetinju.
„Kao što u ekspres loncu voda ključa i hrana se kuva pod pritiskom, lirski glas iz pjesme u pjesmu sugeriše da prolazi sličan emocionalni proces dok kumulira mnoge podražaje i intimne reakcije na zadate obrasce ponašanja, od tradicionalnih uloga u patrijarhalnoj sredini, preko malograđanskih očekivanja okruženja, sve do modernih načela jedne izmijenjene paradigme svijeta – novog normalnog. U tako postavljenoj pjesničkoj slici preko koje bi se mogla otvoriti početna interpretacija ove knjige, poetska riječ je jedini pronađeni sigurnosni ventil kroz koji se ispušta „višak pare“. Milena Radević nalazi adekvatan, originalan i svjež izraz za bunt u svojoj lirici, bilo da je riječ o formulisanju sopstvenih feminističkih stavova, ili o prkosu gdje god se individualno sudara sa kolektivnim, ali i u odgovoru na druge izazove koje u zbirci tematizuje – poput digitalnog opredjeljenja i automotizovanosti savremenog svijeta”, ističe Valentina Knežević u pogovoru ove zbirke.
Milena Radević (1998, Podgorica) diplomirala je francuski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Nikšiću, a trenutno je studentkinja master studija novinarstva. Dobitnica je dvije treće nagrade na konkursu za mlade pjesnike na 50. i 51. Ratkovićevim večerima poezije u Bijelom Polju. Finalistkinja je konkursa za prvu zbirku poezije festivala Trgni se! Poezija! Trećeg trga iz Beograda za 2022. godinu, kao i 3. ZaNa Literature festivala (Mitrovica) za 2023. godinu. Pjesme su joj objavljene u brojnim zbornicima, antologijama i literarnim časopisima, među njima ARS, Fragment, Libartes, Lichtungen, Nova BHSC poezija i Rukopisi (43, 45 i 46). Poezija joj je prevedena na njemački, francuski, poljski, grčki, a očekuje se i prevod na albanski i engleski jezik.
Dobro došli!
U okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović” u ponedjeljak, 18. marta i u utorak, 19. marta biće održan program posvećen savremenim ženskim glasovima irske književnosti. Obje večeri će se održati u Multimedijalnoj sali od 19 sati.
O specifičnosti spisateljskih glasova savremenih irskih književnica i konteksta u kojem stvaraju govoriće Aleksandra Nikčević, Sandra Barjaktarović i Jelica Kovačević.
Publika će biti u prilici da se upozna sa društveno-istorijskim prilikama 19. i 20. vijeka u Irskoj, koje su uticale na marginalizaciju ženskih glasova, te pokretom “Izbačena iz kanona” i “Zakletvom” – koji predstavljaju vrunac nezadovoljstva i iskaz protesta savremenih irskih književnica. Poseban osvrt biće dat na književno stvaralastvo Ejlis Ni Kvivna, Sinejd Glison, Dorin NiGrife, Silije de Frejn, Rite En Higins, Nule O'Konor…
Dobro došli!
