Promocija knjige „Krošnja koja raste” – zbornika radova Foruma mladih pisaca KIC-a održaće se u četvrtak, 22. decembra u sali DODEST, sa početkom u 20 sati.
U osmoj zajedničkoj knjizi rukopisa mladih pisaca u izdanju KIC-a objavljene su pjesme i kratke priče jedanast članova grupe. O zbirci će govoriti urednica i recenzentkinja knjige Jelena Knežević, urednica književnog programa KIC-a Valentina Knežević, kao i pisci Nataša Gudelj, Nikola Ćorac, Milena Radević i Nejra Belegu. Moderatorka večeri biće spisateljica Barbara Delać.
Likovna urednica zbirke je Suzana Pajović, a izdavač JU KIC „Budo Tomović”.
KIC „Budo Tomović” poziva mlade, neafirmisane autore koji žele da se pridruže Forumu mladih pisaca, i djeluju kao nova generacija ove književne grupe na čijim se okupljanjima čitaju i komentarišu radovi, razmjenjuju informacije o konkursima i drugim književnim temama.
Forum je osnovan u cilju stimulisanja mladih neafirmisanih pisaca, prije svega studentske i srednjoškolske populacije, i njihovog stvaralaštva. Gotovo osam godina članovi grupe se u prostorijama KIC-a sastaju, diskutuju o svojim pjesmama i pričama, organizuju javne nastupe, i na kraju svake godine, u godišnjim zbornicima Foruma, uz profesionalno recenziranje, objavljuju svoje radove. Do sada je objavljeno sedam zajedničkih knjiga.
Zainteresovani treba da pošalju svoj CV na e-mail: kicknjizevni@gmail.com, najkasnije do 15. 12. 2022. godine.
Više informacija može se naći na sajtu: https://forummladihpisaca.com/
O knjizi će sa autorom razgovarati Jelena Knežević i Ethem Mandić. Veče će se održati u sali DODEST, od 20 sati.
U Podgorici će, u okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović”, u četvrtak, 17. novembra biti predstavljena knjiga Vaska Raičevića „Antievropa”, nedavno objavljena u izdanju OKF-a.
O knjizi će sa autorom razgovarati Jelena Knežević i Ethem Mandić. Veče će se održati u sali DODEST, od 20 sati.
„Što je Antievropa prema ovoj knjizi? Antievropa je kulturološko putovanje kroz tri Evrope, geografsku, istorijsku i fikcijsku (književnu). Višedimenzionalni tekst koji komunicira sa savremenim čitaocem u onoj mjeri u kojoj to čine, na primjer, politički tekstovi, ali Antievropa zadržava estetski nivo potreban poeziji da ipak ne bude pamflet ili samo politika. (…) No ipak, ironija u Raičevićevoj poezijii spašava nas od tiranije da je u krajnjoj analizi sve političko. Ako se politika i pojavi u tekstu, ona je izraz subjekta koji se buni protiv tiranije političkog i istorijskog diskursa. Antievropa nije negacija ili destrukcija pojma Evropa. To je druga, alternativna, književna Evropa, drugi Titograd, Berlin, Istanbul, onaj pjesnički, onaj neistraženi, anti-turistički, dakle anti-gradovi” – zapisao je, između ostalog, Ethem Mandić u u pogovoru knjige.
Vasko Raičević je rođen u Podgorici, 1979. godine. Osnovne i specijalističke studije dramaturgije završio je na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti. Njegov komad Dobra smrt postavljen je u Crnogorskom narodnom pozorištu. Isti komad je postavljen i u pozorištima u Rusiji, u Toboljsku i Rostovu na Donu. Sa komadom Kalina proces pobijedio je na konkursu za najbolji crnogorski savremeni dramski tekst 2012. Drame i kratke priče su mu prevođene na engleski, ruski, njemački, slovenački i poljski jezik. Knjigu Drame objavio je u izdanju OKF i CDNK (2015). Knjiga Kalina proces objavljna je u izdanju CNP (2017). Kratke priče objavljivao je u časopisima Ars i Artikulacije (Hrvatska), a eseje u časopisima Lingua Montenegrina i Ars. Član je Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK). Radio je kao asistent na predmetu Dramaturgija na cetinjskom FDU. Trenutno je asistent na predmetu Svjetska književnost (Antika i Srednji vijek) na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. Član je crnogorskog PEN centra.
Dobro došli!
Predstavljanje knjige “Kaporova školica” publiciste i novinara Aleksandra Đuričića biće održana u organizaciji KIC-a “Budo Tomović” u četvrtak, 7.jula u sali Dodest, u 20h. Na premijernoj promociji u Podgorici učestvuju: Ksenija Rakočević, Tatjana Bečanović, Snežana Burzan Vuksanović i autor knjige, dok će odlomke čitati glumica Žaklina Oštir.
U vješto isprepletenoj priči o jednom od najomiljenijih, ali i najkontroverznijih srpskih pisaca, smjenjuju se svjedočenja onih koji do sada nisi govorili o Momu Kaporu. Potresna ispovijest njegovog ujaka koji ga je kao četvorogodišnjeg dječaka izvukao ispod mrtvog majčinog tijela u bombardovanom Sarajevu, i tako mu prvi put spasao život, uz koloplet emocija brata od strica, sa kojim je proveo djetinjstvo, čine jedinstvenu porodičnu sagu, gdje su ljubav i smrt plesali ruku pod ruku.Ovdje su prvi put objavljena Kaporova ljubavna pisma, koje je kao student slikarstva pisao svojoj djevojci Vesni i već tu se nazire lirika koja će ga načiniti književnom zvijezdom bivše Jugoslavije.
O tome kako je bio eksluzivni uvoznik američke kulture i raspojasanim njujorškim danima, razuzdanom ljubavnom životu, ali i o romansi sa Jelisavetom Karađorđević koja mu je bila rol model za glavnu junakinju romana „Zoe“ govore intimni svjedoci.Slikarske pustolovine, besane noći i obitavanje po tuđim ateljeima, dok nije napravio svoj, u koji je utkao vještine najvećih majstora platna svojevrsna su školica za sve koji se nađu pred štafelajem. A raspon tog crtačkog upijanja i traženja seizmografa duše je veliki: od gimnazijskih profesora do Stojana Aralice, Peđe Milosavljevića i Miće Popovića. Posebno je poglavlje o čovjeku koji je imao apsolutni sluh za prijateljstvo i bio sabrat sa Danilom Kišom, Zukom Džumhurom, Liberom Markonijem, Oljom Ivanjicki, Matijom Bećkovićem, Vidom Ognjenović, Mihizom, Igorom Mandićem, Arsenom Dedićem i svim ljudima koji su palili svjetiljke i lampione u ovoj balkanskoj krčmi.Ova knjiga je i svojevrstan hedonistički meni, gdje se prepliću dogodovštine iz kafana sa beogradske Čubure sa onim sa Menhetna, i gdje se iskonsko uživanje služi umjesto deserta.Kapor je dosta pisao o sebi, ali ovdje je prvi put objavljena njegova istinska biografija, koja se guta kao dobar kolač poslije ručka ili dižestiv poslije večere.
Dobro došli!
Književno veče – razgovor o poetici savremene škotske književnice Ketlin Džejmi biće održano u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“ u srijedu, 15.juna, u Multimedijalnoj sali, sa početkom u 20 sati.
O stvaralaštvu Ketlin Džejmi govoriće prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević, prevoditeljka njenih djela na crnogorski jezik, a moderator večeri biće Marko Stanojkovski, pjesnik i anglista.
Ketlin Džejmi je škotska pjesnikinja i esejistkinja. Predaje kreativno pisanje na Univerzitetu u Stirlinu. Za pjesnički i esejistički rad primila je nagrade Orion Book Award, Geoffrey Faber Memorial Prize, Somerset Maugham Award i mnoge druge. Članica je Kraljevskog društva za književnost i Kraljevskog edinburškog društva. Ketlin Džejmi piše na engleskom i na škotskom jeziku. U avgustu 2021. godine izabrana je za Nacionalnu pjesnikinju Škotske.
U Podgorici će, u okviru redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović”, u petak, 3. juna biti predstavljena nova zbirka poezije Edina Smailovića „Paradox Mortem”.
O
knjizi će sa autorkom razgovarati Vanja Kovačević. Veče će se održati u
Multimedijalnoj sali, od 19 sati.
„Paradox
mortem” djeluje nezaustavljivo u namjeri, ne samo da prikaže sve ono loše oko
nas i u drugima, već i ono najgore u nama. (…) Kao rendgen, kao pregled stanja
i konstantna svijest o bezizlaznosti, kao naslov pjesme Zeitgeist (duh vremena)
i nekakav grubi svjetonadzor, poezija opominje. Ono što je bitno je i to da je
ovo poezija o čovjeku sa Balkana koji, kako jednom mudro reče Emil Sioran, ide
iz poraza u poraz, no i to je nekakav napredak.” – zapisao je, između ostalog
Amar Mulabegović u tekstu o ovoj zbirci
Edin
Smailović rođen je u Bijelom Polju gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.
Studije istorije završio je u Sarajevu. Piše poeziju i prozu. Do sada objavio
zbirku priča “Omča” i zbirke poezije “Prolaznost” i “Paradox Mortem”.
Učestvovao na književnim festivalima u Crnoj Gori i regionu. Piše kolumne za Al
Jazzera Balkans i Pobjedu. Istinski vjeruje u ravnopravnost polova i da će
nauka pobijediti ubrzo većinu bolesti i omogućiti nam da živimo u prosjeku po
150 godina i da su mala kuća sa dvorištem, smokvom, pogledom na more i tišina
ovozemaljska verzija raja.
Šesto izdanje LiTeritorije, regionalnog književnog festivala KIC-a „Budo Tomović“, održaće se od 9. do 11. maja 2022. godine.
Ovogodišnja manifestacija, pod nazivom „Umjetnost i kriza/e“, tematizovaće stvaralački odgovor na krizu, u prvom redu globalnu krizu izazvanu pandemijom virusa Covid 19.
U okviru glavnog programa 9. maja, kroz razgovor i čitanja predstaviće se pisci Semezdin Mehmedinović, Jana Radičević i Alen Bešić, a 10. maja Tanja Stupar Trifunović, Vasko Raičević i Marinko Koščec. Programe će moderirati književni kritičar Vladimir Arsenić.
Treće večeri festivala, 11. maja, biće održana tribina u okviru koje će stvaraoci iz različitih umjetničkih sfera razmijeniti iskustva i stavove na temu umjetnosti i kriza/e.
U programu će učestvovati: Nataša Nelević, Tanja Markuš, Boris Stanić, Edin Jašarović i Vladimir Arsenić.
Dobro došli!
Predstavljanje novog romana „Okretište” pisca Damira Karakaša, održaće se u okviru književnog programa KIC-a „Budo Tomović“ u srijedu, 13. aprila, u Multimedijalnoj sali KIC-a, sa početkom u 20 sati.O romanu i stvaralaštvu Damira Karakaša sa autorom će razgovarati novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek.
Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Nakon studija agronomije, prava i novinarstva u Zagrebu, radio je kao novinar Večernjeg lista u Splitu.
Od 2001. živio u Bordou u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se izdržavao sviranjem harmonike. U Parizu, na Novoj Sorboni, studirao je i Francuski jezik, izvodio performanse, i izlagao konceptualne radove.
Objavio je knjigu putopisa „Bosanci su dobri ljudi“ (1999), zbirke priča „Kino Lika“ (2001), po kojoj je snimljen istoimeni film, „Eskimi“ (2007) i „Pukovnik Beethoven“ (2012), drame „Skoro nikada ne zaključavamo“ (2009), „Snajper“ (2013) i „Avijatičari“ (2021), te romane „Kombetari“ (2000), „Kako sam ušao u Europu“ (2004), „Sjajno mjesto za nesreću“ (2009), „Blue Moon“ (2014), „Sjećanje šume“ (2016, nagrade Fric i Kočićevo pero) i „Proslava“ (2019, Nagrada Tportala za najbolji roman godine). Pozorišni tekstovi izvode mu se u Hrvatskoj i inostranstvu. Dobitnik je uglednih domaćih i stranih književnih nagrada.
Živi u Zagrebu.
Napominjemo važe mjere IJZCG.
Promocija knjiga “Ako dojedrim“ i „Konzul i juvelir Mediterana“ Borisa Jovanovića Kasetla održaće se u četvrtak, 24. marta u Multimedijalnoj sali KIC-a u 19 sati.
O poeziji i esejima sa pjesnikom će razgovarati Đina Bajčeta, izdavač i direktorica pljevaljske biblioteke, dok će stihove i odlomke iz eseja čitati Sofija Kirsanov.
JU Narodna biblioteka “Stevan Samardžić” iz Pljevalja nedavno je obogatila svoju izdavačku riznicu sa dvije knjige Borisa Jovanovića Kastela, poezije “Ako dojedrim” i izabranih eseja “Konzul i juvelir Mediterana” o djelu pjesnika pisanih prethodne decenije iz pera crnogorskih i autora iz regiona.Poznat po svojoj sredozemnoj poetskoj misiji, južnjačkoj pasiji i neprekidnim uranjanjima u unutrašnja mora beskraja, ovaj crnogorski i mediteranski pjesnik objavio je trideset knjiga poezije i eseja, njegova poezija ovjenčana je brojnim međunarodnim nagradama za književnost, prevođena na dvadeset jezika i zastupljena u brojnim antologijama crnogorske, mediteranske i evropske poezije.
“Boris Jovanović Kastel važi za jednog od najvećih pjesnika Mediterana. Tako za njega kažu mnogi kritičari Balkana i Evrope, poredeći ga često sa jednim drugim velikim pjesnikom Mediterana, Kavafisom,” napisala je bosansko-francuska pjesnikinja Jasna ŠamićU knjizi “Ako dojedrim” Kastel isijava jedinstveni mediteranski senzibilitet, koji vremenski i prostorno prenosi iskonsku vibraciju Sredozemlja i njome obogaćuje i preispituje naše živote i viđenja svijeta. Svaka Kastelova knjiga, pa i ova, jedan je kamičak u tom nesagledivom, bezvremenom i dubokom mozaiku civilizacija. Slika njihove recepcije u crnogorskoj i južnoslovenskoj književnoj kritici i esejisti je mozaik brojnih i raznovrsnih analiza, studija i tumačenja čiji je zajednički imenilac – Mediteran kao biće, identitet i sudbina, unutrašnje more kome je pjesnik posvetio književni opus od tridesetak knjiga poezije i eseja. Istovremeno, knjiga predstavlja duboko poetsko i kritičko-esejističko uranjanje u Kastelovo pjesničko djelo objavljeno u prethodnoj deceniji iz pera brojnih autora iz Crne Gore i regiona, postajući tako mlađa tematsko-motivska sestra knjige “Mediteranski gospar” (2010).
Napominjemo važe mjere IJZCG.
Dobro došli!
